Preskoči na sadržaj
Otvoreno.ba · Informacije koje su važne.
Svijet

Putinova cijena mira: Ulog mnogo veći od Ukrajine

MOSKVA – Ruski zahtjevi za okončanje rata u Ukrajini prelaze granice same Ukrajine.

Putinova cijena mira: Ulog mnogo veći od Ukrajine

MOSKVA – Ruski zahtjevi za okončanje rata u Ukrajini prelaze granice same Ukrajine. Moskva ponovo insistira na povlačenju snaga i naoružanja NATO-a iz država koje su pristupile Alijansi nakon 1997. godine.

Ovaj zahtjev obuhvata 16 zemalja, među kojima su Poljska, baltičke države, Finska i Švedska, što otvara pitanje budućeg vojnog prisustva NATO-a u velikom dijelu Evrope, navodi scrippsnews.

Ruske pozicije su ponovo u fokusu pred sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa, ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Si Đinpinga, zakazan za četvrtak u Šenženu.

Zašto se Moskva poziva na 1997. godinu?

Prema riječima Putinovog pomoćnika Jurija Ušakova, ruski predsjednik je tokom prošlosedmičnog susreta u Kremlju podsjetio Trampove izaslanike Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera na prijedloge Moskve iz decembra 2021. godine.

Suština tih prijedloga je vraćanje vojnog rasporeda NATO-a u centralnoj i istočnoj Evropi na stanje prije proširenja Alijanse poslije 1997. godine, kada je NATO imao 16 članica, a njegova istočna granica završavala se na Njemačkoj.

Stoga se ruski zahtjev ne odnosi samo na budući status Ukrajine već i na vojno prisustvo Alijanse u zemljama koje su joj se pridružile tokom narednih decenija.

Koje zemlje bi bile obuhvaćene povlačenjem?

Poljska, Mađarska i Češka pristupile su NATO-u 1999. godine. Sedam država, uključujući Estoniju, Letoniju i Litvaniju, pridružilo se 2004. godine, a kasnije su članice postale još četiri zemlje Balkana.

Poslije ruske invazije na Ukrajinu, Alijansi su pristupile i Finska i Švedska. Ulazak Finske produžio je granicu NATO-a s Rusijom za više od 1.280 kilometara.

Ukupno je riječ o 16 država iz kojih Moskva želi povlačenje snaga i naoružanja NATO-a.

Da li Rusija traži i izlazak Finske iz NATO-a?

Pojedini izvještaji navode da Moskva sada zahtijeva i da Finska potpuno napusti Alijansu, ali Kremlj je to negirao.

Važno je razlikovati zahtjeve za povlačenje vojnih snaga od zahtjeva za prestanak članstva u NATO-u, jer to nisu iste stvari.

Šta Putin zahtijeva na teritoriji Ukrajine?

Putin insistira da Rusija zadrži četiri ukrajinske oblasti koje je proglasila pripojenim 2022. godine, iako ih nikada nije u potpunosti kontrolisala.

Odbacuje mogućnost raspoređivanja evropskih trupa u Ukrajini poslije eventualnog prekida vatre, što je tokom razgovora s američkim izaslanicima nazvao „apsolutno neprihvatljivim“.

Prema njegovim riječima, rat bi se u tom slučaju odmah nastavio.

Hoće li Tramp otvoriti pitanje Ukrajine u Kini?

Sastanak u Šenženu najavljen je kao prvi trilateralni susret lidera SAD, Kine i Rusije.

Zvaničnici američke administracije su navodili da će Tramp razgovarati o nuklearnom razoružanju i ratu protiv Irana, dok se nije očekivalo otvaranje pitanja Ukrajine.

Međutim, Tramp je uoči odlaska u Aziju najavio drugačiji dnevni red, rekavši da će razgovarati o svojoj omiljenoj temi, Ukrajini, čime je otvorena mogućnost da ruski zahtjevi budu jedna od važnih tema razgovora.

Zašto Zelenski upozorava na novu podjelu uticaja?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da sastanak ne smije postati prilika za dogovor velikih sila o podjeli sfera uticaja.

On je izrazio zabrinutost da se situacija ne pretvori u „Jaltu 2, 3, 4“, sa preraspodjelom uticaja.

Za SAD, rasprava o budućem rasporedu NATO-a otvara pitanja savezničkih obaveza, uključujući koje države će pomagati u odbrani, gdje će držati svoje vojnike i kako će postaviti odnos prema Rusiji.

Zbog toga bi eventualni razgovori o Ukrajini u Šenženu mogli imati posljedice za bezbjednosni poredak znatno širi od same Ukrajine.

Izvor: RepublikaSrpska.net

Nazad na sve vijestiKontakt
NASTAVI ISTRAŽIVATI

Još vijesti za vas