Kako Kina želi da mijenja svijet i smanji američki uticaj

Kina kroz četiri velike globalne inicijative nastoji da preoblikuje međunarodne institucije, proširi uticaj zemalja u razvoju i ojača sopstvenu ulogu u određivanju svjetskih pravila, ocjenjuje se u analizi organizacije Council on Geostrategy.

Prema toj analizi, cilj Pekinga nije ukidanje Ujedinjenih nacija i drugih postojećih organizacija, već njihovo prilagođavanje kineskim interesima i vrijednostima. Istovremeno se razvijaju novi diplomatski, finansijski i tehnološki mehanizmi koji bi trebalo da smanje zavisnost od Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika.

U središtu ovog pristupa nalazi se koncept predsjednika Si Đinpinga o izgradnji „zajednice sa zajedničkom budućnošću čovječanstva“. Njegova četiri oslonca predstavljaju inicijative za globalni razvoj, globalnu bezbjednost, globalnu civilizaciju i globalno upravljanje.

Analiza ove projekte tumači kao dugoročan okvir za jačanje kineske moći, ali upozorava i na prepreke: međusobno nepovjerenje partnerskih država, ograničene finansijske resurse i nastojanje mnogih zemalja da istovremeno održavaju dobre odnose s Pekingom i Zapadom.

Zašto Kina želi da mijenja međunarodni poredak?

Kinesko rukovodstvo promjenu globalnog upravljanja smatra važnim preduslovom za ostvarivanje svojih ciljeva do 2049. godine, kada se obilježava stogodišnjica osnivanja Narodne Republike Kine.

Zvanični cilj jeste izgradnja „velike moderne socijalističke zemlje koja je prosperitetna, snažna, demokratska, kulturno napredna, harmonična i lijepa“. Council on Geostrategy to tumači kao ambiciju Kine da postane vodeća svjetska sila.

Komunistička partija Kine smatra da je sistem nastao poslije Drugog svjetskog rata u velikoj mjeri oblikovan prema interesima i vrijednostima SAD i njihovih saveznika. Peking zato traži veći uticaj u postojećim institucijama, ali i značajniju ulogu pri pisanju pravila za oblasti poput vještačke inteligencije, svemira, polarnih regiona i digitalnih tehnologija.

U analizi se ocjenjuje da su kineske inicijative namjerno široko definisane, što omogućava njihovo prilagođavanje novim okolnostima i uključivanje dodatnih političkih ciljeva.

Šta povezuje četiri kineske inicijative?

Krovni koncept „zajednice sa zajedničkom budućnošću čovječanstva“ obuhvata saradnju u razvoju, bezbjednosti, kulturi i upravljanju međunarodnim poslovima.

Liju Đenčao, tadašnji čelnik Međunarodnog odjeljenja Komunističke partije Kine, objasnio je 2023. godine ulogu prve tri inicijative kao povezane sa temama napretka ljudskog društva, dok je Si Đinping 2025. godine dodao četvrti stub – Inicijativu za globalno upravljanje.

U ovaj okvir uklapaju se zalaganja za multipolarni svijet, snažniju saradnju sa susjedima i zemljama u razvoju, stabilne odnose velikih sila i zajedničko djelovanje u zaštiti životne sredine.

Inicijativa „Pojas i put“ i dalje ima značajnu ulogu, iako dobija manje pažnje nego ranije, što se povezuje s opreznijim kineskim pristupom finansiranju velikih projekata u inostranstvu.

Šta Peking nudi kroz Inicijativu za globalni razvoj?

Predstavljena 2021. godine, ova inicijativa ima za cilj ubrzanje sprovođenja Agende UN za održivi razvoj do 2030. godine. Do juna 2026. godine podršku učešću izrazilo je više od 130 država i međunarodnih organizacija, a mobilisano je preko 23 milijarde dolara za više od 1.800 projekata saradnje.

Analiza upozorava da nije jasno koliki dio tih sredstava predstavlja nova ulaganja, a koliki ranije započete projekte. Takođe, značajan dio kineskog finansiranja u inostranstvu čine zajmovi i ulaganja, dok je bespovratna pomoć manji dio ukupnog iznosa.

Kakvu bezbjednosnu viziju zagovara Kina?

Inicijativa za globalnu bezbjednost, predstavljena 2022. godine, promoviše principe zajedničke i održive bezbjednosti, poštovanja suvereniteta, nemiješanja u unutrašnje poslove i mirnog rješavanja sporova. Peking odbacuje hladnoratovsku mentalitet, jednostrane sankcije i politiku blokova.

Međutim, analiza ukazuje na nesklad između ovih principa i kineskog ponašanja, navodeći primjere podrške Rusiji u ratu protiv Ukrajine i pritisaka u Južnom i Istočnom kineskom moru.

Zašto je pitanje civilizacijskih vrijednosti politički važno?

Inicijativa za globalnu civilizaciju, predstavljena 2023. godine, zasniva se na poštovanju različitih civilizacija i zajedničkih vrijednosti čovječanstva, ali podrazumijeva da se značenje tih vrijednosti može razlikovati među državama. Kineski pristup osporava zapadni liberalni model i umanjuje međunarodni pritisak zbog ljudskih prava u Kini.

Šta donosi četvrti stub kineske strategije?

Inicijativa za globalno upravljanje, predstavljena 2025. godine, počiva na principima suverene jednakosti, međunarodne vladavine prava, multilateralizmu i ostvarivanju konkretnih rezultata. Peking traži veću zastupljenost zemalja u razvoju u međunarodnom odlučivanju i zajedničko oblikovanje pravila, sa prioritetima kao što su reforma međunarodnog finansijskog sistema, trgovina, klimatske promjene i tehnologije.

Želi li Kina da zamijeni Ujedinjene nacije?

Kineska namjera jeste da ojača svoj uticaj unutar postojećih institucija, uz očuvanje njihove formalne uloge. Ministarstvo spoljnih poslova Kine opisuje UN kao najuniverzalniju i najautoritativniju međuvladinu organizaciju, ali traži veću zastupljenost zemalja u razvoju, naročito u Savjetu bezbjednosti.

Analiza navodi da Peking teško može podržati jačanje položaja Japana ili Indije kroz reformu tog tijela, ali širi svoj kadrovski uticaj u UN organizacijama poput Organizacije za hranu i poljoprivredu.

Kakvu ulogu imaju BRIKS i Šangajska organizacija za saradnju?

Kina podržava širenje organizacija u kojima ima snažan uticaj, kao što su BRIKS i Šangajska organizacija za saradnju, koje se bave tehnologijom, energetikom, bezbjednošću i reformom međunarodnog upravljanja. BRIKS se predstavlja kao platforma zemalja u razvoju koja razbija zapadni monopol na određivanje pravila.

Kako se finansije uklapaju u kineski plan?

Razvoj finansijskih mehanizama koji smanjuju oslanjanje na dolar i zapadne institucije je važan dio strategije. To uključuje Novu razvojnu banku BRIKS-a, Azijsku infrastrukturnu investicionu banku i zajedničke devizne rezerve BRIKS-a, sa ciljem povećanja kreditiranja u lokalnim valutama i šire upotrebe kineskog juana.

Zašto su vještačka inteligencija, okeani i svemir posebno važni?

Peking nastoji da učestvuje u pisanju pravila za oblasti u kojima međunarodni okvir nije potpuno razvijen, kao što su duboka mora, polarni regioni, svemir, digitalne tehnologije i vještačka inteligencija. U julu 2026. godine 29 zemalja potpisalo je sporazum o uspostavljanju sjedišta Svjetske organizacije za saradnju u oblasti vještačke inteligencije u Šangaju.

Zašto je Globalni jug ključan za kineske ambicije?

Zemlje u razvoju predstavljaju važno uporište kineske diplomatske strategije, kojoj Peking poručuje da njihov rastući značaj nije praćen odgovarajućom zastupljenošću u međunarodnim institucijama. Kina očekuje uzajamnost: podršku razvoju i većoj ulozi tih država u zamjenu za njihovu podršku kineskim inicijativama.

Koliko je kineska poruka uvjerljiva?

Council on Geostrategy smatra da kineski narativ ima odjeka zbog kolonijalnog nasljeđa, nezadovoljstva postojećim institucijama i ograničenog uticaja siromašnijih država. Privlačna je i pomoć koja se ne uslovljava zahtjevima u vezi sa demokratijom i ljudskim pravima. Međutim, analiza upozorava da je stvarni obim kineskog finansijskog angažmana manji nego što se ponekad prikazuje.

Šta može ograničiti širenje kineskog uticaja?

Organizacije koje Kina podržava okupljaju države s različitim interesima i međusobnim sporovima, što može otežati zajedničko djelovanje. Mnoge države žele da održavaju dobre odnose i s Kinom i sa zapadnim zemljama, a uspjeh kineskog uticaja zavisiće i od njihove zavisnosti od kineske tehnologije i industrije.

Kakav međunarodni sistem Peking želi da izgradi?

Osnovni prioritet je očuvanje vlasti Komunističke partije Kine. Cilj nije samo zauzimanje američkog mjesta, već stvaranje međunarodnog okruženja povoljnog za kineski model upravljanja, regionalnu dominaciju i smanjenje američkog uticaja. Postepeno povezivanje institucija i ekonomskih zavisnosti moglo bi dovesti do sistema u kojem druge države formalno zadržavaju samostalnost, ali imaju sve manje prostora da djeluju protiv kineskih interesa.

Analiza naglašava da međunarodnom upravljanju jesu potrebne reforme i da zemlje Globalnog juga zaslužuju snažniji glas, dok zapadne države nemaju usaglašen plan za odgovor na ove zahtjeve i kineski pristup.

Izvor: RepublikaSrpska.net